Udruženje penzionera vojnih osiguranika u FBiH

ZAHTJEV ZA OCJENU USTAVNOSTI ZAKONA
PDF Štampaj E-mail


Prilog Zahtjeva za Ocjenu ustavnosti Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno - oslobodilačkog rata koga je potpisao Član Predsjedništva BiH Željko Komšić:

USTAVNI SUD

BOSNE I HERCEGOVINE

Sukladno članku VI.(3).a). Ustava Bosne i Hercegovine, podnosim

ZAHTJEV

za utvrđivanje usklađenosti članka 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata sa odredbama članka II. (3).e) i k) i članka II.(4)Ustava Bosne i Hercegovine.



O b r a z l o ž e n j e

Na 16. izvanrednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a potom i  na  14. izvanrednoj sjednici Doma naroda Parlament Federacije BiH, dana 18. travnja 2013. godine usvojen je Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata („Službene novine Federacije BiH“ broj 41/13)- u daljem tekstu: Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju.

Po ocjeni podnositelja zahtjeva, članak 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, koji glasi:


„Članak 3.

(1) Korisnici prava na mirovinu po Zakonu o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu ostvarenu pod povoljnijim uvjetima („Službene novine Federacije BiH“, br. 42/11 i 37/12) zadržavaju pravo na mirovinu i nastavlja im se isplata mirovine do isteka roka iz članka 11. ovoga Zakona.

(2) Korisnicima mirovina iz stavka 1. ovoga članka ponovno će se preračunati mirovina, na način i po postupku utvrđenim ovim Zakonom.“

nije sukladan odredbama članka II. (3).e) i k) i članka II.(4)Ustava Bosne i Hercegovine, jer se istim čini povreda prava na jednakost pred zakonom i diskriminacija građana unutar kategorije sa svojstvom vojnog osiguranika i kategorije pripadnika oružanih snaga,  povreda prava na mirno uživanje imovine, te istovremeno, ugrožava princip pravne sigurnosti građana izražen kroz  zabranu retroaktivne primjene propisa i poštivanje postojanosti okončanog postupka.


Naime, osobe iz članka 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, pravo na mirovinu ostvarile su temeljem Uredbe o povoljnijim uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu vojnih osiguranika Vojske Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ broj: 2/00 i 21/01), Uredbe o povoljnijim uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu vojnih osiguranika Vojske Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ broj: 18/04, 27/04 i 47/04) i Uredbe o stjecanju prava na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima pripadnika Vojske Federacije Bosne i Hercegovine i državnih službenika i namještenika prijašnjeg Federalnog ministarstva obrane („Službene novine FBiH“ broj: 75/06, 58/07, 89/07 i 31/08), koje pravo je istima potvrđeno Zakonom o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima („Službene novine FBiH“ broj: 42/11 i 37/12).


Dakle, članak 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, predviđa ponovni preračun mirovina samo za vojne osiguranike koji su to pravo ostvarile po propisima iz članka 2. Zakona o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima („Službene novine FBiH“ broj: 42/11 i 37/12), a ne i na sve ostale korisnike prava na mirovinu ostvarenu po povoljnijim uvjetima sa svojstvom vojnog osiguranika, odnosno na sve građane u istoj ili sličnoj situaciji, što jasno ukazuje na povredu prava građana na jednakost pred zakonom, diskriminaciju i  povredu  prava  na mirno uživanje imovine.


Naime, pravo na umirovljenje pod povoljnijim uvjetima u odnosu na opće uvjete iz Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, osim temeljem propisa iz članka 2. Zakona o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima („Službene novine FBiH“ broj: 42/11 i 37/12), vojni osiguranici ostvarili su  i još uvijek mogu  ostvariti i  temeljem drugih propisa, kao na primjer :

-Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika(„Službeni list RBiH“ broj 2/92 i 13/94):


„Članak 16.


„ Pravo na starosnu mirovinu stiče vojni osiguranik muškarac kad navrši najmanje 35 godina mirovinskog staža i 55 godina života, odnosno vojni osiguranik žena kad navrši najmanje 30 godina mirovinskog staža i 50 godina života (prijevremena starosna mirovina).“

-Zakona o službi u Armiji Republike Bosne i Hercegovine:


„Članak 89.


„Aktivnoj vojnoj osobi može prestati aktivna vojna služba u Armiji kada to nalažu potrebe za racionalnim vršenjem službe u Armiji, sa pravom na mirovinu ako je navršilo 25 godina mirovinskog staža.“


-Zakona o službi u oružanim snagama HR H-B HVO(„Narodni list HR HB“ broj 1/94):


„Članak 158.


„Po sili zakona djelatnoj vojnoj osobi prestaje služba kad navrši 35 godina mirovinskog staža.“

„159.


1.„ Djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati kad navrši 55 godina života i najmanje 30 godina mirovinskog staža ako to zahtijevaju interesi službe.

3. Djelatna vojna osoba kojoj služba prestane sukladno stavku 1. točke 1. ovog članka ostvaruje pravo na punu mirovinu.“

„Članak 160.


„Djelatna vojna osoba - gardist ostvaruje pravo na punu mirovinu nakon 20 godina efektivno provedenih u gardijskim postrojbama.“

-Zakona o službi u Vosjci Federacije BiH („Službene novine FBiH“ broj: 34/04):

„Članak 46. stavak 1.


„Vojni osiguranik stiče pravo na starosnu mirovinu kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina mirovinskog staža.“

„Članak 47.

„U slučaju racionalizacije i smanjenja brojnog stanja Vojske Federacije  i Federalnog ministarstva obrane, vojni osiguranik iz članka 45. ovog Zakona stiče pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 45 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža, na prijedlog Federalnog ministarstva obrane.


-Zakon o službi u Oružanim snagama BiH („Službeni glasnik BiH“ broj: 88/05, 53/07,59/09, 74/10 i 42/12):

„Članak 46. stavak 1.

„Vojni osiguranik stiče pravo na starosnu mirovinu kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina mirovinskog staža.“

„Članak 47.

„U slučaju racionalizacije i smanjenja brojnog stanja Oružanih snaga, vojni osiguranik iz članka 44. ovog Zakona stiče pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 45 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža, na prijedlog Ministarstva obrane BiH.“


„Članak 48.


Izuzetno, na prijedlog Ministarstva obrane BiH osoba stiče uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu prema odluci Predsjedništva BiH ako ima najmanje 20 godina mirovinskog staža i čin brigadira, bez obzira na godine starosti.

Izuzetno, na prijedlog Ministarstva obrane BiH osoba stiče uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu prema odluci Predsjedništva BiH ako ima čin generala, bez obzira na godine starosti i godine mirovinskog staža.

Izuzetno, na prijedlog Ministarstva obrane BiH osoba stiče uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu prema odluci Predsjedništva BiH ako je u vrijeme rata obavljalo funkciju komandanta brigade-puka ili funkciju komandanta višeg ranga najmanje 12 mjeseci.“

-Zakon o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji („Službene novine  FBiH“ broj: 61/06, 27/08 i 32/08) :


„Članak 22.


„Dragovoljac u organiziranju otpora iz članka 2. stavak 3. ovog Zakona kojem je priznato sudjelovanje u obrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje dvije godine stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina mirovinskog staža, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju.“

„Članak 23.

„Veteran iz članka 2. stavak 4. ovog Zakona kojem je priznato sudjelovanje u obrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje dvije godine stječe pravo na starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža bez obzira na godine života...“


Kako su, po naprijed navedenim propisima, uvjeti pod kojima su vojni osiguranici ostvarili ili će ostvariti pravo na  mirovinu, također povoljniji u odnosu na uvjete predviđene općim propisom o mirovinskom i invalidskom osiguranju, člankom 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, bez razumnog opravdanja, čini se povreda prava na jednakost pred zakonom i diskriminacija korisnika prava na mirovinu ostvarenu pod povoljnijim uvjetima temeljem propisa navedenih u Zakonu o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima („Službene novine FBiH“ broj: 42/11 i 37/12) u odnosu na korisnike prava ostvarenih po odredbama Zakona o službi u Armiji Republike Bosne i Hercegovine, Zakona o službi u HR HB, Zakona o službi u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine, Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine i  Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji.

Diskriminacija se čini na način da su kao predmet ponovnog obračuna mirovina određeni samo korisnici prava potvrđenih Zakonom o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima, dok ostali korisnici  prava na prijevremenu starosnu mirovinu neće biti predmet ponovnog obračuna mirovina.

Rukovodeći se činjenicom da je Zakonom o prijevremenom povoljnijem umirovljenju javni interes  definiran kao osiguranje jedinstvenog načina ostvarivanja i korištenja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja bivših pripadnika oružanih snaga po povoljnijim uvjetima(članak 1.tog Zakona), po mišljenju podnositelja zahtjeva, u ostvarivanju tako definiranog javnog interesa, poštivanje temeljnih prava i sloboda svih osoba koji su u istoj ili sličnoj poziciji, podrazumijeva isti odnos prema svim korisnicima prava na mirovinu ostvarenu po povoljnijim uvjetima u odnosu na opći propis, Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a ne samo onih koji koriste pravo na mirovinu po odredbama Zakona o potvrđivanju prava na starosnu mirovinu ostvarenu po povoljnijim uvjetima, a koji se takvim činom stavljaju u nepovoljniji položaj glede uživanja prava i bez razumnog opravdanja se različito zakonski tretiraju građani. Sukladno pravu na jednakost pred zakonom i zabrani diskriminacije, građani koji se nalaze u istoj ili sličnoj situaciji treba da snose jednak teret u svrhu ostvarivanja javnog interesa.

Temeljem gore narečenoga, podnositelj zahtjeva je mišljenja da članak 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju nije sukladan Ustavu Bosne i Hercegovine koji u relevantnom dijelu glasi:

Članak II (4) Ustava Bosne i Hercegovine

„ Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članku ili u međunarodnim sporazumima navedebim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim osobama u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa,boja,jezik,vjera,političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo,povezanost sa nacionalnom manjinom,imovina,rođenje ili drugi status.“

Članak 14. Europske konvencije o ljudskim pravima

„Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su spol, rasa, boja kože, jezik,vjeroispovjest,političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom,imovno stanje, rođenje ili drugi status.“

Protokol broj 12. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odnosi se i na diskriminaciju u pogledu uživanja prava po domaćem zakonu:„...uživanje svih prava određenih zakonom osigurati će se bez diskriminacije po bilo kojem temelju“.


Međutim, protivno instrumentima za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobama koje su ostvarile ili će ostvariti pravo na mirovinu po propisima koji nisu utvrđeni člankom 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, omogućava se mirno uživanje imovine, kakvo svojstvo ima i pravo na mirovinu, za razliku od osoba koje su to pravo ostvarile po propisima navedenim u Zakonu o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu ostvarenu po povoljnijim uvjetima.




Člankom II(3)k) Ustava Bosne i Hercegovine svim osobama na teritoriji Bosne i Hercegovine zajamčeno je uživanje prava na imovinu.


Članak 1.Protokola broj 1. uz Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda  u relevantnom dijelu glasi:

„Svaka fizička i pravna osoba ima pravo uživati u svojoj imovini. Nitko ne može biti lišen imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava.

Predviđene odredbe ne utiču ni na koji način na pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi se reguliralo korištenje imovine sukladno općim interesima ili da bi se obezbijedila naplata poreza, dažbina ili kazni.“


Članak 1.  Protokola broj 1. Uz Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda obuhvata i „legitimno očekivanje“ utemeljeno na pravnom aktu. Prema sudskoj praksi, u oblast zaštićenog imovinskog prava ubrajaju se prava iz domena socijalne politike, kao prava in personam, kakve naravi je i pravo na mirovinu (AP 740/04).


Prema stavu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U 26/00), pojmovi i imovina ne treba da se tumače na restriktivan način, nego ih treba shvatiti da uključuju i postojeća novčana potraživanja pojedinaca, kao i određena prava pojedinaca koja imaju ekonomsku vrijednost.


Članak 1. Protokola broj 1. uz  Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda ne regulira samo obvezu države da ne zadire neprimjereno u pravo na imovinu pojedinca već konstituira obvezu da pravo pojedinca djelotvorno zaštiti. Ustavni sud BiH i Dom za ljudska prava tumače sadržaj zaštite imovine prema kojem članak 1. Protokola broj 1. uz  Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda sadrži tri pravila: garantiranje neometanog uživanja imovinskih prava, lišavanje prava na imovinu moguće samo pod uvjetom zakonitosti, općeg interesa i proporcionalnosti a ograničavanje korištenja prava samo u općem interesu. Svako miješanje u pravo na imovinu mora biti sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine i Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (U 106/03).

Ako miješanju u pravo na imovinu nedostaje pravni temelj ili je pravni temelj protuustavan, proporcionalnost miješanja u navedeno pravo nema značaja. Dalje, miješanje javne vlasti u pravo na imovinu uvjetovano je i postojanjem legitimnog cilja i pravednog balansa koji ne postoji u slučaju da se od pojedinca traži prevelika žrtva u općem interesu. Opravdano miješanje javne vlasti u pravo na imovinu  ne može se nametati samo zakonom koji ispunjava uvjete vladavine prava jer se pri miješanju mora održati proporcionalan odnos između upotrijebljenog sredstva i cilja bez pretjeranog tereta.

Obzirom da članak 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju nesporno predstavlja miješanje javne vlasti u imovinu, glede legitimnog cilja koji bi opravdao takvo miješanje, definiranog kao poboljšanje socijalne pravde ( jedinstven način korištenja i ostvarivanja prava na povoljnije umirovljenje) u zajednici, podnositelj zahtjeva je mišljenja da odabrana mjera za ostvarivanje legitimnog cilja ne zadovoljava princip proporcionalnosti, obzirom da teret postizanja socijalne pravde snose samo korisnici prava na mirovinu ostvarenu po propisima iz članka 2. Zakona o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima („Službene novine FBiH“ broj: 42/11 i 37/12), koji i sami predstavljaju socijalno ugroženu kategoriju i da je odabrano sredstvo za postizanje legitimnog cilja diskriminirajuće.

Dalje, sukladno odredbama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, sredstva za ostvarivanja prava na mirovinu vojnih osiguranika, osiguravaju se iz doprinosa na plaće vojnih osiguranika i obračun mirovine uvjetovan je iznosom novčanih sredstava uplaćenih iz plaće osiguranika u fond mirovinskog i invalidskog osiguranja koja  također predstavljaju imovinu.


Relevantni propisi:

Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12)

„Članak 33.


Za utvrđivanje mirovinskog osnova uzimaju se neto plaće koje je osiguranik ostvario, odnosno neto osnovice osiguranja za mirovinsko i invalidsko osiguranje.“

„Članak 118.

Doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje su doprinosi iz ostvarenih plaća.“

„Članak 120.

Osnovica za obračun doprinosa je ostvarena bruto plaća.“

„Članak 126.

Sredstva za mirovinsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika vode se na podračunu i isplaćuju se s tog računa. Matičnu evidenciju vojnih osiguranika nositelj osiguranja vodi odvojeno.“


U kontekstu očuvanja pravne sigurnosti,  retroaktivno oduzimanje ili ograničavanje imovinskih prava moguće je samo ako je opravdano i uz razumno obrazloženje (CH/96/3). Čak i u slučaju da su ciljevi miješanja u pravo na imovinu legitimni, nije dozvoljeno postizati ih sredstvima koja su diskriminirajuća (CH/97/60). Prema jurisprudenciji ustavnih sudova Centralne Europe temeljni sadržaj ljudskih prava i sloboda ne smije biti dotaknut ni pod kojim uvjetima.


Prema članku I(2) Ustava Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina jeste pravna država (formalna i materijalna). Materijalne komponente pravne države  između ostalog čine  princip obveze poštivanja ljudskih prava i sloboda, kao i princip pravne sigurnosti građana, koji je prema mišljenju Venecijanske komisije nužan element vladavine prava (Mišljenje 648/11). Poštivanje principa pravne sigurnosti podrazumijeva predvidivost prava i obveza koje proizlaze prije svega iz Ustava, a onda i iz  pravnih propisa, garanciju pravnih posljedica, te zakonito djelovanje države pri ograničavanju ili oduzimanju stečene pravne pozicije bez nesrazmjernog opterećenja, uz poštivanje proporcionalnosti.


Glede principa pravne sigurnosti građana izražene kroz poštivanje postojanosti postupka okončanog konačnim i pravomoćnim upravnim aktom organa javne vlasti donesenog primjenom popisa koji su bili na snazi u vrijeme ostvarivanja prava i pravila postupka utvrđenih Zakonom o upravnom postupku („Službene novine FBiH“ broj 2/98 i 48/99), članak 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju predstavlja sredstvo kojim se mijenjaju upravni akti nakon njihove konačnosti i pravomoćnosti, što nesukladno načelu zakonitosti stvara nesigurnost u procesu primjene prava. Ponovno utvrđivanje prava na mirovinu ostvarenu temeljem konačnog i pravomoćnog  upravnog akta organa javne vlasti donesenog primjenom popisa koji su bili na snazi u vrijeme ostvarivanja prava i pravila postupka utvrđenih Zakonom o upravnom postupku („Službene novine FBiH“ broj 2/98 i 48/99) čini se povreda postulata pravne sigurnosti, pravila „ ne bis in idem“, po kojem nije dopušteno ponovo rješavati o istoj pravnoj stvari o kojoj je riješeno pravomoćnim upravnim aktom.

Pravna teorija i praksa stoje na stanovištu da novi propisi radi očuvanja pravnog poretka ne mogu utjecati na pravomoćan upravni akt. Poštivanje principa pravne sigurnosti uvjetuje retroaktivna ograničenja i ukidanja prava principom proporcionalnosti sa javnim interesom. Upravo radi očuvanja pravne sigurnosti,  retroaktivno oduzimanje ili ograničavanje imovinskih prava, kao što je pravo na mirovinu, moguće je samo ako je opravdano i uz razumno obrazloženje (CH/96/3). Čak i u slučaju da su ciljevi miješanja u pravo na imovinu legitimni, nije dozvoljeno postizati ih sredstvima koji su diskriminirajući (CH/97/60). I pored toga što prema jurisprudenciji ustavnih sudova Centralne Europe temeljni sadržaj ljudskih prava i sloboda ne smije biti dotaknut ni pod kojim uvjetima, u konkretnom slučaju, kako je to već obrazloženo, korisnici prava na mirovinu iz članka 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju su  diskriminirani u odnosu na korisnike mirovina ostvarenih po povoljnijim uvjetima, koji sukladno pravu na jednakost pred zakonom i zabrani diskriminacije treba da snose jednak teret u svrhu ostvarivanja javnog interesa.

Članak 3. Zakona o povoljnijem umirovljenju protivno Ustavnim odredbama ima retroaktivno dejstvo i ne regulira buduće odnose u određenom segmentu društva, ne djeluje pro futuro, već regulira odnose u oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja koji su uspostavljeni prije stupanja na snagu tog Zakona i mijenja upravne odnose uspostavljene prije njegovog stupanja na snagu. Poštivanje principa pravne sigurnosti, odnosno postojanosti okončanog postupka ne dozvoljavaju retroaktivno ukidanje sukladno zakonu stečenih prava. Bilo kakva uporaba sredstava kojima se mijenjaju upravni akti nakon njihove konačnosti i pravomoćnosti znači povredu načela zakonitosti i predstavlja nesigurnost u procesu stvaranja i primjene prava. Pravna teorija i praksa stoje na stanovištu da novi propisi radi očuvanja pravnog poretka ne mogu utjecati na pravomoćan upravni akt.

Kako članak 3. Zakona o povoljnijem umirovljenju nesporno predstavlja miješanje javne vlasti u imovinu, glede legitimnog cilja koji bi opravdao takvo miješanje, definiranog kao poboljšanje socijalne pravde ( jedinstven način korištenja i ostvarivanja prava na povoljnije umirovljenje) u zajednici, podnositelj zahtjeva je mišljenja da odabrana mjera za ostvarivanje legitimnog cilja ne zadovoljava princip proporcionalnosti, obzirom da teret postizanja socijalne pravde snose samo korisnici prava na mirovinu ostvarenu po propisima iz članka 2. Zakona o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima („Službene novine FBiH“ broj: 42/11 i 37/12), koji i sami predstavljaju socijalno ugroženu kategoriju i da je odabrano sredstvo za postizanje legitimnog cilja diskriminirajuće. Javni interes izražen kao ostvarenje socijalne pravde ostvario bi se isključivo na teret samo jedne grupacije vojnih osiguranika.

Princip pravičnosti u konkretnom slučaju bio bi zadovoljen ukoliko bi u ostvarivanju javnog interesa postavljenog člankom 1. Zakona o povoljnijem umirovljenju bili uključeni svi osiguranici koji su mirovinu ostvarili pod uvjetima povoljnijim u odnosu na Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju kao opći propis.


Obzirom da je nesporno da su provođenje načela pravne sigurnosti, zaštite stečene imovine i jednakosti pred zakonom temeljna načela ostvarivanja i realizacije demokratske vlasti, podnositelj zahtjeva cijeni da je odredba članka 3. Zakona o prijevremenom povoljnom umirovljenju u suprotnosti sa odredbama članka II. (3).e) i k) i članka II.(4) Ustava Bosne i Hercegovine i instituta za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te predlaže da Ustavni sud Bosne i Hercegovine nakon razmatranja ovog zahtjeva, donese slijedeću:


P R E S U D U

Utvrđuje se da članak 3. Zakona o prijevremenom umirovljenju branitelja domovinskog rata nije u suglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Protokolom broj I uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.





 
<< Početak < Pregled 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeći > Kraj >>
Prijavi se

Osnovne informacije o udruženju

Udruženja penzionera vojnih osiguranika u Federaciji BiH  je dobrovoljna, vanstranačka, nepolitička, višenacionalna i neprofitabilna organizacija državljana BiH.